Select Your Style

Choose your layout

Color scheme

Šest savjeta kako pomoći djeci da usvoje razvojni mentalni stav

Neki ljudi su jednostavno kreteni, i ne može se uraditi mnogo toga kako bi se oni promijenili.

Da li se slažete sa ovom konstatacijom? Ako je odgovor da, evo nešto što možete razmotriti: Istraživanje pokazuje kako je vjerovanje da se ljudski kapacitet mijenja povezano sa manjom depresijom, boljim zdravljem i većim dostignućima.

Ovo predstavlja „razvojni način razmišljanja“, ideju koju je razvila istraživač sa Stanforda, Kerol Dvek. Ona je suprotna „fiksnom načinu razmišljanja“, ideji da se ljudi rađaju kao pametni ili ne, ljubazni ili ne, jaki ili ne – i da se oni jednostavno ne mijenjaju veoma često.

Tokom proteklih nekoliko decenija, Kerol Dvek je sa svojim kolegama sprovela istraživanja koja su identifikovala dva različita načina na koje pojedinci gledaju na inteligenciju i učenje. Pojedinci sa fiksnim razmišljanjem vjeruju da je njihova inteligencija jednostavno urođena osobina – imaju određenu količinu i to je to. Nasuprot tome, pojedinci koji imaju razvojno razmišljanje vjeruju da mogu razvijati svoju inteligenciju tokom vremena (Blackwell, Trzesniewski, & Dweck, 2007; Dweck, 1999, 2007).

Ova dva razmišljanja dovode do različitih ponašanja u školi. Jedna stvar je sigurna, kada učenici smatraju da je inteligencija fiksirana, oni imaju tendenciju da vrednuju “pametni izgled” iznad svega drugog. Oni mogu žrtvovati važne mogućnosti za učenje – čak i one koje su važne za njihov budući akademski uspjeh – ako te mogućnosti zahtijevaju od njih da rizikuju da rade loše ili da priznaju nedostatke. Za svojih petnaest godina predavanja na fakultetu konstantno sam slao istu poruku svojim studentima o razlozima zašto najbolji studenti ne budu kasnije najbolji u poslu ili životu. Namjera mi je bila da ih suočim sa surovom istinom, ne znajući tada za Kerol Dvek i njena istraživanja o razvojnom i fiksnom načinu ramišljanja. Ta surova istina jeste da oni koji pokušavaju više i pri tome gledaju na neuspjeh kao na neophodan korak do uspjeha, na kraju i uspiju više.

Dakle, studenti sa razvojnim načinom razmišljanja gledaju na izazovni rad kao na priliku da uče i rastu. Studenti koji imaju razvojno razmišljanje na teške probleme, one koje još ne mogu riješiti, gledaju sa velikim zadovoljstvom. Umjesto da razmišljaju o tome kako su propali (kao što to rade studenti sa fiksnim načinom mišljenja) govore stvari poput “volim izazov”, “greške su naši prijatelji” i “nadao sam se da će to biti informativno!” Studenti sa fiksnim načinom razmišljanja ne vole napor. Oni vjeruju da ako imate sposobnosti, sve bi trebalo da dođe prirodno. Oni nam govore da kada moraju naporno da rade, osjećaju se glupo. Za razliku od toga, studenti sa razvojnim načinom razmišljanja; vrednuju napor; shvataju da čak i geniji moraju naporno raditi na razvijanju svojih sposobnosti i dati svoj doprinos.

Na kraju, studenti sa fiksnim mentalnim stavom imaju tendenciju da se ne nose dobro sa preprekama. Budući da vjeruju da prepreke i problemi dovode u pitanje njihovu inteligenciju, oni postaju obeshrabreni ili odbrambeni kada ne uspiju odmah. Oni mogu brzo prekinuti svoje napore, kriviti druge, lagati o svojim rezultatima ili razmotriti varanje. Studenti sa razvojnim mentalnim stavom imaju veću šansu da odgovore na inicijalne prepreke, tako što će ostati uključeni, pokušavati nove strategije i koristiti sva sredstva koja im stoje na raspolaganju za učenje.

Roditelji i nastavnici mogu naučiti djecu da promijene njihov fiksan način razmišljanja i vide više potencijala u njima samima i drugim ljudima.

Prema istraživanju, kada vježbamo razvojni način razmišljanja, prepreke sa kojima se susrijećemo čine se više savladljive. Najvažnije je da shvatimo da nismo bespomoćni; da možemo rasti i prilagođavati se. Jednako važno uviđanju da smo spososobni za rast je i vjerovanje da i onaj ko nas izaziva takođe može da se promijeni. Ova perspektiva oslobađa određenu dozu pritiska koji možemo osjećati, i pomoći nam da više razmišljamo u smislu izazova nego prijetnji.

Ipak, ne smijemo samo vjerovati u sposobnost ljudi da se mijenjaju zbog svoje sopstvene koristi. Mi smo oni koji su na dobitku kada vidimo mogućnosti u drugima. Na primjer, nedavno sprovedena studija je pokazala da tinejdžeri koji su učili o razvojnom načinu razmišljanja vezanog za zlostavljanje – čuvši da se nasilnici mogu promijeniti, a da niko nije ostao agresor ili žrtva – su bili više otporni na društveni stres. Na primjer, čak i kada su bili ignorisani ili su se osjećali stidljivo, nisu postajali preplavljeni emocijama ili bili pod fizičkim stresom. Nakon sedam mjeseci postizali su čak i bolje ocjene.

To je prilično lako zamisliti, i možda već vjerujete u to. Ali kada ste roditelj ili nastavnik, izazov predstavlja pomaganje djeci da vide prednosti i načine kroz koje ovo mogu primijeniti u svojim životima i odnosima. Evo nekoliko savjeta kako pomoći djeci da zamijene fiksan način razmišljanja onim koji uključuje razvoj.

Kako objasniti društvene koristi

Iako postoje neke kontroverze o pogrešnoj primjeni istraživanja o načinu razmišljanja u školama, sve veći broj studija pokazuje kako podsticanje razvojnog razmišljanja (takođe poznatog kao „inkrementalna teorija ličnosti“) pomaže učenicima da bolje upravljaju društvenim izazovima.

  • Poboljšani odnosi među vršnjacima: Jednostavno vjerovanje u mogućnost promjene može imati jak uticaj na naše razmišljanje – potencijalno oslobađajući nas da zapravo vidimo naš put kroz anksioznost i osjećaj neuspjeha usljed sukoba i isključivanja od strane vršnjaka. Istraživanje takođe upućuje da vjerovanje da se ličnosti mogu promijeniti može smanjiti agresiju i ponižavanje.
  • Empatija: Razvojni način razmišljanja nas može podstaknuti da se potrudimo da imamo više saosjećanja – posebno onda kada to predstavlja izazov. Ako imamo problema da razumijemo tzv. „kretene“ u našim životima, onda možemo da kažemo sebi samima „Ova osoba možda trenutno prolazi kroz težak period, ali možda promijeni ponašanje tokom vremena.“
  • Saradnja: Konačno, ako vjerujemo da su ličnosti podložne promjenama, možemo ovo razmišljanje primijeniti na grupe. Izraelski i palestinski tinejdžeri koji su učeni jednostavnoj ideji da se grupe ljudi takođe mogu promijeniti, ostvarili su povećanu saradnju u zajedničkom zadatku izgradnje kule. Pokazali su pozitivnije emocije i izgradili mnogo višu kulu od učesnika kontrolne grupe u studiji.

Vjerovanje da je ljudski kapacitet podložan promjeni je povezano sa manjom depresijom, boljim zdravljem i većim dostignućima

-Amy L. Eva

Iako je osnovna poruka da iznad svega daje brojne društvene koristi, istraživači nas upozoravaju da previše ne pojednostavljujemo ideju „ljudi mogu da se mijenjanju“ dok širimo informacije o razvojnom načinu razmišljanja. Nije u redu da se sav teret prenese na one koji su zlostavljani ili se na neki drugi način suočavaju sa nefer okolnostima. Kada se bavimo nasiljem ili zlostavljanjem, i nasilnici i posmatrači moraju biti dio razgovora – i rješenja.

Šest načina da usvojite razvojno razmišljanje

Mnoge studije razvoja prilikom obrazovanja sadrže kratke aktivnosti čitanja i pisanja, pri čemu učesnici uče da razumiju ljudski potencijal za razvoj, primjenjuju njihovo učenje i dijele ga sa drugima. Ako želite da ponovo osmislite sličan način učenja kod kuće ili u vašoj učionici, evo nekih elemenata koje možete uključiti a koje nas savjetuje Kerol Dvek.

  1. Naglasite izazov, ne “pobjedu“: značajni zadaci u učenju treba da na neki način izazovu svakog učenika. Od presudnog je značaja da nijedan učenik ne može po inerciji dolaziti do uspjeha s vremena na vrijeme; ovo iskustvo može stvoriti fiksni mentalni stav da ste pametni samo ako uspijete bez napora. Da bi to spriječili, nastavnici mogu identifikovati učenike koji su lako savladali materijale i dizajnirati zadatke koji uključuju neke probleme ili vježbe koje zahtijevaju od tih učenika da se “istegnu.”
  2. Dajte osjećaj napretka: značajni zadaci u učenju daju studentima jasan osjećaj napretka koji dovodi do majstorstva. To znači da učenici mogu vidjeti sebe kako rade zadatke koje ranije nisu mogli raditi i razumijevanje koncepata koji ranije nisu mogli razumjeti. Rad koji daje učenicima osjećaj poboljšanja kao rezultat napora daje nastavnicima mogućnost da pohvale učenike za njihov proces. To jest, nastavnici mogu ukazati na to da su napori učenika bili ono što je dovelo do napretka i poboljšanja tokom vremena.
  3. Ocjenjujte razvoj: Način na koji nastavnici ocjenjuju rad učenika može takođe pomoći učenicima da razviju razvojni mentalni stav. U jednoj srednjoj školi u Čikagu, kada studenti ne savladaju određenu lekciju ili oblast, oni ne dobijaju neuspješnu ocjenu – umjesto toga, dobijaju ocjenu “ne još.” Studenti se ne stide te ocjene jer znaju da se od njih očekuje da usavrše materijal, ako ne prvi put, onda sledeći put, ili sledeći. Riječ “još” je vrijeda i treba je često koristiti u svakoj učionici. Kad god učenici kažu da ne mogu nešto da urade ili nijesu u nečemu dobri, nastavnik bi trebao dodati, “još”. Kad god učenici kažu da ne vole određeni predmet, nastavnik treba da kaže “još”. Ova jednostavna navika prenosi ideju da su sposobnost i motivacija fluidni.
  4. Razgovarajte o nasilju i društvenoj isključenosti: Zašto nasilnici napadaju? Da li su žrtve uvijek žrtve? Koje osobine dijele nasilnici i žrtve? Mogu li se nasilnici ili žrtve promijeniti? Cilj ovdje je izazivanje crno-bijelih pogleda na “siledžije” i “žrtve”. Istraživanje ovih pitanja može nam pomoći da shvatimo da ni nasilnici ni žrtve nisu fundamentalna mana ili surovost da uvijek ostanu u svojoj ulozi.
  5. Istražite proces razvoja u odnosu na fiksna razmišljanja: Pomoću ova dva video zapisa na kraju članka možete predstaviti koncept neuroplastičnosti i šta znači održati rast u odnosu na fiksni način razmišljanja. Gledaoci bi trebali početi da shvataju kako vjerovanje da se ljudske sposobnosti i osobine mogu promijeniti, nas čine više motivisanim i optimističnim u rješavanju problema. Zatim, ove koncepte možete primijeniti na ideju nasilja: Da li se nasilnici i žrtve mogu razvijati i mijenjati se? Kako možemo zamijeniti neke od naših fiksnih ideja o njima – On je loša osoba; Niko me ne voli – prema fleksibilnijim?
  6. Jačanje učenja kroz nastavu: Istraživanje pokazuje da se učenje i razumijevanje mogu znatno poboljšati kada naučite ono što učite. Pozovite stariju djecu ili tinejdžere da razviju nekoliko savjeta i pitanja za diskusiju o načinu razmišljanja o razvoju. Zatim nađite vrijeme kada mogu podijeliti ove ključne ideje sa mlađom djecom (ili braćom i sestrama).

Prepreke u razvoju

Razmotrite sljedeća upozorenja i razjašnjenja osobe koja istražuje razvoj: Carol Dweck:

  • Ne možete stalno razmišljati o razvoju: Važno je napomenuti da razmišljanje o razvoju nije lični atribut ili stanje života, to je način razmišljanja ili strategija suočavanja koju možemo da primijenimo u datoj situaciji. To nije nešto što jednostavno imate ili ne.
  • Svi mi doživljavamo fiksna razmišljanja: Svi su mješavina fiksnih razmišljanja i razmišljanja o razvoju, a nijedna osoba stalno ne razmišlja o razvoju. Ako želimo da profitiramo od razmišljanja o razvoju, moramo da razumijemo kako i fiksni i razvojni način razmišljanja mogu da se ponašaju u različitim situacijama. Na primjer, način razmišljanja o razvoju može se iskoristiti u situacijama kada doživljavamo anksioznost ili osjećaj neuspjeha.
  • Čuvajte se vaših okidača: Međutim, ponekad je stvarno teško pristupiti razmišljanju o razvoju. Pokretači fiksnog razmišljanja, kao što su osjećaj ugroženosti, upoređivanja ili kritike, mogu učiniti da se osjećamo napadnuto i nesigurno, tako da je teško vjerovati u sposobnost promjena. Fiksna razmišljanja takođe mogu izazvati negativne samosvjesne emocije kao što je sramota, što može izazvati znake stresa u tijelu dok reaguje na potencijalne prijetnje.

Studije sugerišu da se razmišljanja o razvoju suprotstavljaju, pomažući nam da vidimo društvene probleme kao izazove. Ovo nam pomaže da se prilagodimo, promijenimo i razvijemo – što čini glavne karakteristike otpornosti. Kada promovišemo uvjerenje da ljudi zaista imaju potencijal da se promijene, motivišemo sebe i druge da zapravo to i učine.

No Comments

Enroll Your Words

To Top