Ponekad nam može biti teško da se poslije osmočasovnog radnog vremena usresredimo na porodicu. Kako možemo biti prisutni sa svojom djecom, dati im neophodnu ljubav i pažnju, kada kod kuće i dalje osjećamo pritisak izazvan poslom? O kojoj vrsti prisutnosti i svjesnosti ovdje govorimo?
U suštini, prisutnost (mindfulness) je praksa življenja u trenutku. To znači da ste svjesni gdje se nalazite u svijetu, šta mislite i kako se osjećate iznutra i spolja. Svjesno roditeljstvo možemo opisati kao skup tehnika ili vještina koje nastoje da poboljšaju prisutnost u sadašnjem trenutku u odnosu roditelj-dijete. Većina eksperata govori da svjesno roditeljstvo obuhvata pet elementa: 1) slušanje sa punom pažnjom, 2) prihvatanje sebe i svog djeteta bez osuđivanja, 3) emocionalna svjesnost sebe i djeteta, 4) samoregulacija u roditeljstvu, 5) saosjećajnost prema sebi i djetetu.
Istraživanja su pokazala da usvajanje ovih tehnika smanjuje stres kod roditelja, samokritičnost i kritičnost prema djetetu. Iako već imate otvoren odnos, pun ljubavi sa svojom djecom, ove tehnike će ga samo dodatno unaprijediti.
1) 15 minuta nepodijeljene pažnje dnevno
Istraživanja pokazuju da su porodični odnosi važan izvor sreće. Rezervišite dio svog vremena, kada ćete djeci pokloniti nepodijeljenu pažnju i ukljućiti se u neku aktivnost po njihovom izboru. Umjesto da koristite to vrijeme da ih pitate kako je bilo u vrtiću, školi ili da ih učite boje i oblike, podstaknite njihovu igru i usmjerite svoje misli tako što ćete opisivati ono što rade, tu pred vama. U početku možete samo posmatrati, imitirati šta dijete radi i pratiti instrukcije. Kada mi njih slušamo u igri, biće saradljiviji u obavljanju svojih obaveza. Imajte namjeru da budete u potpunosti prisutni, ali budite i strpljivi, jer u početku neće biti lako.
2) Odložite/iskljućite sve uređaje u jednom dijelu dana
Važno je da imate jasna i realistična pravila o gledanju televizije, igranja video igara i korišćenju telefona kod kuće. Kako bi djeca lakše usvojila ova pravila, treba da budemo primjer i da sami imamo periode kada ne koristimo tehnologiju. Isključite televizor, odložite svoj mobilni telefon, iskusite tišinu i samo posmatrajte svoju djecu. Možda će se udubiti u tihu igru, možda će vas uključiti, možda će trčati po kući ili leškariti u nekom svom kutku… Budite tu, osluškujte i posmatrajte, sigurno ćete primijetiti nešto što vam je ranije promaklo.
3) Napravite pauzu
Kada je izazovno i stresno da se snađemo u haosu koji nam donosi svakodnevica, kratka pauza da se napravi par udaha i izdaha može da napravi značajnu promjenu. Ne samo da će vama biti koristi, već i djeca na ovaj način uče kako da odgovore na konflikt umjesto da impulsivno reaguju. Ovdje se ne misli na duže meditacije, već samo prebacujemo fokus na duboko disanje (udišemo do 4, izdišemo do 8) dok ne osjetimo da se tijelo smiruje. Možemo poći na trenutak u sobu, hodnik, kupatilo i vratiti se s mnogo boljim rješenjem za datu situaciju. Takođe, ukoliko uvedemo kratke predahe, meditacije, vježbe disanja u svoj dnevni plan, imamo više kapaciteta da se izborimo i sa zahtjevnim situacijama.
4) Manje konflikta, više saosjećanja
Udah-izdah dok su djeca mala dovodi do smanjenja konflikata između roditelja i djece kasnije, posebno ako uzmemo u obzir adolescentski period. Tada je odnos roditelj-dijete promjenjiv, jer adolescenti žele da dostignu svoju nesamostalnost na različite načine, a to testira granice i osjećaj kontrole kod roditelja.
Prisjetite se posljednje situacije kada ste burno reagovali na djecu. A sada zamislite tu istu situaciju, samo ste se zaustavili na vrijeme, skoncentrisali na svoje disanje, postali svjesni položaja svog tijela, izraza lica i uspjeli da dišete i opustite mišiće. Tada ćete lakše razumjeti riječi i postupke djece, lakše ćete slušati i razumjeti šta vam djeca govore. Upravo zbog ovoga, djeca će vam se radije povjeriti i razgovarati o osjetljivim temama, a to je jedan od važnih pokazatelja da imamo dobar odnos.
Kada ste kao roditelj svjesni svojih interakcija sa djecom, bila ona u adolescentnom periodu ili ne, možete prekinuti začarani krug burnih reakcija koji se odvija automatski u nekim porodičnim odnosima.
Treba uzeti u obzir da sticanje novih vještina zahtijeva vrijeme. Ukoliko smo usvojili neki obrazac ponašanja, treba nam puno energije i vježbe da bi to promijenili. Osvijestite šta vam ne daje rezultate i pozivam vas da probate predložene tehnike. U isto vrijeme, ne budite strogi prema sebi i ne zaboravite na brigu o sebi. Većina nas osjeća krivicu i nelagodno nam je da izdvojimo vrijeme za neke aktivnosti u kojima smo uživali prije nego što smo postali roditelji. Oslobodite se tog osjećaja i uvjerite se da ćete, ukoliko ste zadovoljni i ispunjeni, biti samo još bolji svojoj porodici i djeci.
Marija Boljević, pihološkinja i edukatorka na programu "Pametni koraci"