Djeca predškolskog i školskog uzrasta uče da komuniciraju sa svojim vršnjacima i sklapaju prijateljstva. Takođe, nekada im je teško da komuniciraju svoje misli, potrebe i osjećanja, pa im je potrebna pomoć odraslih.
.png)
Dobre komunikacijske vještine pomažu djeci da se jasnije izraze i iskažu svoja osjećanja na bolji način, mogu olakšati učenje i smislenu razmjenu informacija sa drugima, kao i izgrađivanje zdravih odnosa sa drugim ljudima. Dijete koje može verbalno dobro da komunicira može uspješno da razvija i pismenu komunikaciju, što je preduslov za uspjeh u školi.
Takođe, brz životni tempo roditelja i djece ostavlja malo vremena za povezivanje i razgovor o temama koje su nam važne.
S obzirom na gore navedeno, predlažem nekoliko tehnika i načina komunikacije sa djecom:
Djeca koja imaju poteškoća u komunikaciji izbjegavaju da učestvuju u razgovorima. Zadatak roditelja je da podstakne dijete da započinje razgovore i da se aktivno uključuje. Ovo će postepeno pomoći djetetu da se opusti i otvori.
Možete iskoristiti vožnju autom za razgledanje okoline i opisivati ono što vidite, tražiti predmete određene boje ili izmisliti neku igru. Dok zajedno postavljate pribor na sto, iskoristite priliku da pričate o tome kako je bilo na poslu ili u školi.
Razgovor za vrijeme obroka je bogato jezičko iskustvo u životu djeteta. Istraživači su otkrili da je razgovor sa djecom tokom večere čak bolji i od čitanja, kao način da se poveća njihov rječnik. Što je još važnije, priče ispričane za stolom mogu biti najbolji način da izgradite osjećaj otpornosti i njegujete optimizam kod vaše djece.
Istraživanja pokazuju da djeca u prosjeku pokreću oko šest različitih tema tokom večere, tako da razgovor obično bude zanimljiv i raznovrstan. Takođe, u svakoj otvorenoj temi se uključi nekoliko članova, tako da postoji više stavova. Ovo izlaganje višestrukim tačkama gledišta uključuje djecu u složeno razmišljanje i može podstaći toleranciju na mišljenja koja se razlikuju od njihovog.
Nekim danima, teško je smisliti uzbudljive i interesantne teme za razgovor. Možete razmišljati o nečemu što je smiješno i zabavno. Možda možete podijeliti sa djetetom neko iskustvo koje ste imali ili nešto smiješno što ste vidjeli na putu do kuće. Takođe, možete pitati dijete da vam priča o nekoj uzbudljivoj aktivnosti u kojoj su učestvovali u školi.
.png)
Slušanje je takođe vitalna vještina koju djeca uče u ranom uzrastu. Odličan način da naučite svoje dijete o važnosti dobrih vještina slušanja je da sami modelirate ovo ponašanje. Vještine aktivnog slušanja počinju od vas kao roditelja da biste svom djetetu dali primjer. Kada djeca ponavljaju ono što kažete i oponašaju vaše postupke, to pokazuje da ponavljanje jača ponašanje koje želimo da naša djeca nauče. To vidimo kada svoju djecu učimo o manirima ili kako da se ponašaju u društvenim interakcijama (na primjer, uzvratimo nekome „Zdravo“).
Možete modelovati dobre vještine slušanja obraćajući pažnju na ono što vaše dijete govori. Ponovite dio onoga što je vaše dijete izgovorilo da potvrdite svoje razumijevanje. Takođe je dobra ideja da nastavite sa pitanjem. Na primjer, možete reći: „Izgleda da si se odlično proveo tokom umjetničke aktivnosti. Šta planiraš da praviš ili crtaš na sljedećem času?“
Aktivno slušanje podrazumijeva pažljivo slušanje onoga što vaša djeca govore, provjeru da li ste ih pravilno razumjeli (na primjer, ponavljanje onoga što mislite da su rekli) i postavljanje pitanja bez navođenja na odgovore koje želimo da čujemo.
Pošto je slušanje dio efikasne komunikacije, važno jeda naučite svoje dijete kako da sačeka svoj red da govori. Ovo možete vježbati koristeći igračke ili igrajući igrice. Na primjer, možete igrati igru u kojoj osoba drži loptu kada je njen red da govori. Vaše dijete tada čeka da mu se doda lopta prije nego što nešto kaže.
Takođe, kad razgovarate sa odraslim osobama, a vaše dijete stalno prekida razgovor, pogledajte ga u oči, uvažite ga i recite da ćete ga saslušati za dva minuta, čim završite razgovor. Na taj način učite dijete strpljenju i izgrađujete toleranciju na frustraciju.
Dobre komunikacijske vještine nisu nešto sa čime se djeca rađaju. Ovdje dolazi na scenu vaša uloga roditelja. Slijedite ove savjete koji će vam pomoći da naučite svoje dijete o vještinama komunikacije kako bi bila bolje pripremljena za uspjeh u školi i van nje.
Djeca obično najbolje uče oponašajući odrasle, stoga bi roditelji trebalo da svojoj djeci predstave dobar model govora kako bi im pomogli da komuniciraju na odgovarajući način.
Kada komunicirate sa svojim djetetom, vodite računa da se smjenjujete, uspostavite odgovarajući kontakt očima i pokažite zahvalnost za njegovo aktivno učešće.
Marija Boljević, Psihološkinja i edukatorka na programu "Pametni koraci"